Ovom se topicu nisam do sada nikako mogao posvetiti, pa ću sada ponoviti neke činjenice i nadopuniti ih novim.
Popularizacijom preponskog jahanja, jahači su željeli ( a tako je i danas ) sa svojim konjima odletjeti nebu pod oblake.
Već u prvoj polovici 20. stoljeća bila su popularna natjecanja skoka u vis.
1908. godine na OI u Londonu održano je i prvo svjetsko prvenstvo u ovoj disciplini.
Prvi registrirani europski rekord postigao je talijanski časnik Caprilli 1902. godine sa grlom Meloppo. Zajedno su preskočili visinu 2,08 m.
1904. godine Georges Crousse sa engleskim punokrvnjakom Conspirateurom u San Sebastianu stižu do visine 2,23 m, a 1906. godine isti par obara visnu od 2,35 m .
U Sjevernoj Americi jahač Heatherbloom postiže izuzetne rezultate ; 1902. godine obara visinu od 2,40 m, nakon nekoliko mjeseci 2, 49 m , te u istoj sezoni zaustavlja se na visini od 2,51 m ( ovo je neslužbeni rekord , netko je to i spomenuo, a ja ga iznosim ).
Međutim ništa od toga nije nažalost službeno registrirano.
Naime , službena registracija svjetskih rekorda u ovoj konjičkoj disciplini započinje tek nakon osnivanja Međunarodnog konjičkog saveza ( FEI ) 1921. godine.
Prvi službeni rekord postigao je francuski jahač de Cestries sa grlom Vol au Veuet visinom od 2,38 m.
Svjetski rekord koji je i danas aktualan postigao je Čileanac Alberto Laragaibel 05. veljače 1949. godine na engleskom punokrvnjaku Huaso. U vrijeme obaranja rekorda Huaso je bio star 16 godina.
