Usporedba pašnjackih trava-eng.ljulja i l.vlasnjace

[Purger]

Engleski ljulj ili ljulj utrinac (Lolium perenne) i livadna vlasnjača (Poa pratensis) izrazito su pašnjačke vrste: odlično podnose ispašu, stvaraju gustu tratinu, imaju odličan porast nakon ispaše, a u hranidbenom pogledu izuzetno su kvalitetne.  

Po nekom svojstvima dosta se razlikuju i o tome treba voditi računa kod zasijavanja ili nadosijavanja travnjaka.

1. TLO

Eng.ljulj - Bolje uspijeva na srednje teškim i teškim tlima.
Podnosi široki raspon pH.

Liv.vlasnjača - Više joj odgovaraju lakša i srednje teška tla, odnosno prozračna tla.
Dobro podnosi kiselija tla, ali loše jače alkalna.  

2. VLAGA

ELJ - Preferira tla dobro opskrbljena vodom, a podnosi i mokrija tla.  
Slabo podnosi sušu.
Pogoduje mu visoka vlažnost zraka.

LV - Najbolje uspijeva na tlima dobro opskrbljenim vlagom, ali bolje od e.lj. podnosi sušu.
I nakon jake suše brzo se oporavlja i počinje s intenzivnim porastom.

3. TEMPERATURA

ELJ - Ne podnosi najbolje visoke tempeature i obično iznad 25-28°C prekida porast.
Osjetljiv je na golomrazice i dugotrajni debeli snježni pokrivač. Ipak, u našim klimatskim uvjetima zime nisu ograničavajući čimbenik.

LV - Odlično podnosi hladnoću, kasne mrazove i dugotrajni debeli snježni pokrivač.
Dobro podnosi visoke temperature.

4. DUGOTRAJNOST, PRODORNOST, BRZINA RAZVOJA NAKON SJETVE  

ELJ - Na pašnjacima je dugotrajan, dok na sjenokošama koje se kose samo 2-3 puta godišnje nestaje nakon 2-3 godine.
Na sjenokošama se može vidjeti samo uz putove gdje je gaženje jače.
Nakon sjetve se brzo razvija i puni prinos daje već u drugoj godini.
Vrlo je prodoran i nakon sjetve jako potiskuje druge vrste. To je opasno ako je zasijan na sjenokošama, jer nakon što potisne druge vrste izumire i ostavlja gola mjesta.

LV - Dugotrajna je trava.
Nakon sjetve se sporo razvija i pune prinose daje nakon treće godine.
Na sjenokošama dobro popunjava  "donji kat", ali je mogu potisnuti visoke vrste trava.  

5. NAČIN KORIŠTENJA, PROLJETNI PORAST  

ELJ - Gotovo isključivo ispašom. Ipak, može se zasijavati i na kratkotrajnim livadama (2-3 godine) zbog svog brzog razvoja i jeftinog sjemena.
Treba paziti da ne isklasa, jer mu je u tom slučaju ponovni porast usporen.
Može klasati više puta tijekom vegetacije.  
S vegetacijom kreće rano i kasno je završava. Zimi obično ostane zelen.

LV - Prvenstveno za ispašu, ali i na sjenokošama može biti korisna (u manjoj količini) jer zgušnjuje tratinu.  
Prvih godina, dok se još razvija, ne treba je pretjerano i preduboko ispasivati, odnosno treba paziti da se pašnjak ne optereti stokom.  
To je izuzetno ukusna trava i stoka je selektivno pase, o čemu svakako treba voditi računa.
S vegetacijom kreće rano i dosta rano procvjeta, pa je za sijeno treba na vrijeme pokositi kako ne bi prestarjela.
Klasa jedanput u godini.
Nakon ispaše ponovni porast je intenzivan i sastoji se uglavnom od niskog, kvalitetnog lišća.
Tijekom toplijih zima ostaje zelena.

6. KVALITETA I PRINOSI  

Obje vrste su vrlo kvalitetne i u zelenom stanju i kao sijeno.
Potencijal prinosa veći je kod engleskog ljulja.
Obje vrste dobro reagiraju na gnojenje; livadna vlasnjača posebno dobro na stajnjak.
Obje vrste su ukusne, s time da je l.vlasnjača ukusnija.

7. SJETVA  

ELJ - prinosi sjemena su veliki i zato je sjeme jeftino, što je ujedno i razlog da ga često siju i tamo gdje to i nije najprimjerenije.  
Za zasijavanje jednog hektara treba cca 15-20 kg sjemena.

LV - Prinosi sjemena su niži i sjeme je skuplje.
Sjeme je vrlo sitno i najbolje klija ako je na površini zemlje; preduboka sjetva vrlo je štetna.
Potrebno je cca 6-10 kg sjemena za zasijavanje jednog hektara.

Okvirno, najpovoljniji rokovi za sjetvu su od 15.kolovoza do 10. rujna.
Nakon sjetve tlo treba obvezno povaljati kako bi sjeme došlo u dodir sa zemljom i kako bi se uspostavila kapilarnost u gornjem sloju tla.
.

[Ljiljana]

Engleski ljulj ili lolium perenee



Livadna vlasnjača Poa pratensis

[Jelena]

Poštovanje!

Trebamo ove jeseni (nadam se) zasijati veliku površinu travnom smjesom za ispašu, međutim nisam sigurna koje trave i u kojem omjeru bi trebalo zasijati. Kako pripremiti zemlju?
Površina se nalazi u južnom dijelu Zagreba, oko kanala Sava - Odra i imam dojam da je je zemlja ocjedita.  
Htjela bih pronaći što raznolikiju smjesu trava koja je starih sorti (jer sam čula da su nove sorte zapravo trave koje su napravljene za ishranu krava, tj. previše su bogate šećerima, previše kalorične za konje ako nisu za tov, a naši definitivno nisu), tj da bude što sličnije prirodno izrasloj livadi.
Na zemljištu koje sada upotrebljavamo prije 10-ak godina je Fakultet zasijao travno djetelinsku smjesu ali trava je bila vrlo grube teksture (prve godine smo je pokosili ali je nismo uspjeli osušiti tako da su se bale upalile) i konji nisu htjeli jesti djetelinu koja je činila gotovo 30% površine. Sada nakon 10 godina djetelina je nestala, pojavio se maslačak kojeg konji vole i održale su se dvije tri vrste trave koje su finije teksture. Naravno, i sve je puno korova, no to trenutno nije važno jer se selimo sa zemljišta...
Kako izbjeći ove greške u zasijavanju i održavanju pašnjaka?
Da li treba dati zemlju na analizu prije svega kako bi se znalo sa kojim gnojivom pognojiti prije sijanja?

Jelena

[Ljiljana]

Ono što su mene savjetovali ovdje kod nas - najprije dati zemlju na analizu - kod nas ima vrlo kiselih tala (sva tla pod crnogoricom, pod borovima, čempresima i smrikama) ... pa mi moramo bacati stajnjak da neutraliziramo tu veliku kiselost.

Ostalo će ti nadopisati naš Purger, a i sama jedva čekam odgovor  

[Purger]

Ha, ovo bi više bila tema za topic o osnivanju travnjaka.  

Jelena piše da je trava bila previše gruba i da zato nije mogla biti dobro osušena. Mislim da se ne radi o tome, vjerojatnijim mi se čini da je prinos bio visok, a sijeno je sušeno na način kao da se radi o niskom prinosu. Nakon svega još je i prevlažno sijeno balirano- jasno je da se pokvarilo. Zatim je onaj koji je uprskao stvar krivnju pripisao "travi koja se ne može osušiti".

Kad je riječ o tome da je trava "prehranjljiva", mislim da to ne bi trebao biti problem, upravo suprotno. Naprosto treba znati kada je pravo vrijeme za korištenje, tada se dosta točno može dobiti hrana tražene kvalitete obzirom na sadržaj energije, sirovih proteina i sirovih vlakana.
Kod nas su mnogo veći problem loši pašnjaci i loše sijeno kojima se može podmiriti malo prehrambenih potreba konja, pa se moraju koristiti velike količine koncentrata.

Kod izbora trava i lepirnjača treba voditi računa o tome da se postigne što je moguće veći kontinuitet obzirom na količinu i ujednačenost kvalitete.
To se postiže odgovarajućim izborom vrsta i sorti koje počinju s vegetacijom u različito vrijeme i vrstama i sortama koje imaju različito vrijeme potrebno da od početka porasta dostignu optimalnu kvalitetu za korištenje.

U "klasičnoj" poljoprivredi to se nastoji postići sa što manje vrsta, dok se u "biološkoj" (ekološkoj, organskoj) preporučuje veći broj vrsta.

Priprema tla dosta ovisi o prethodnoj kulturi na toj parceli.
Važna mjera prije sjetve trava je valjanje tla. Sjeme trava i lepirnjača je sitno i potrebno je tlo dosta sabiti kako bi došlo u dodir sa zemljom i kako bi u površinskom sloju bila stvorena kapilarnost.
Najbolji rezultati postižu se posebnim sijačicama za trave i lepirnjače.
.

[Purger]

Analiza tla je neophodna - bez toga se radi na slijepo. To je početna točka.
O tlu ovisi koje će se vrste odabrati, kakav će omjer među njima biti i kako će travnjak biti gnojen (i prije sjetve i tijekom korištenja travnjaka) i koje će mjere njege travnjaka biti potrebne.

Prije sjetve potrebno je znati kakvi se prinosi mogu očekivati na konkretnom tlu i klimatu. Zatim treba izabrati ekonomski optimalan prinos obzirom na troškove proizvodnje i očekivanu dobit.    
Nadalje, treba planirati koji će dio prehrambenih potreba konji namirivati ispašom.
Na kako dugu pašnu sezonu se računa.
Da li će travnjak biti korišten isključivo za ispašu ili će korištenje biti kombinirano, za ispašu i košnju.
Na temelju toga se onda izabire organizacija pregona.

[Jelena]

Kako se radi o gotovo 10 hektara zemlje, za sadašnje krdo  od 12 konja bi ta površina mogla za vrijeme vegetacije popunjavati gotovo 100% potreba... I vjerojatno ćemo morati i kositi jer inače neće moći pojesti....Možda nisam u pravu?
Sada je 12 konja na otprilike 3 hektara i prošle godine su bili samo nekoliko sati dnevno na paši jer su prebrzo jeli i ako bismo ih ostavili dulje sigurno bi prerano uništili pašnjak. OVako su ipak imali, osim kratkog perioda u najsušnije doba, pašu od 5. do 10. mjeseca.
Uglavnom, želja nam je da konji budu što više i dulje vani tako da definitivno mislimo upotrebljavati pašnjak što više. ono što jest problem je da ćemo morati imati motocikl ili vozilo za golf terene da ne moramo hodati satima skupljajući konje sa paše

[Ljiljana]

Nećete, samo ako pastirima pregradite (a to ćete morati poradi nužnog sistema pregona) cijelu parcelu na manje djelove  

Btw. nije ni naša puno manja  

[Purger]

Ako pretpostavimo da će prinos biti samo 4 000 kg sijena /ha, to bi ukupno iznosilo 40 000 kg.
Ako pašna sezona traje 170 dana, a ima 12 konja, onda bi to po jednom konju dnevno iznosilo:

40 000 kg sijena : 170 dana= 235 kg/dan : 12 konja= 19,6 kg/dan/konja.

Dakle to je količina koju jedan konj ne može pojesti.  
Dio bi se morao kositi i spremati sijeno.

Pustiti konje da naprosto ispasuju cijelu površinu značio bi veliki gubitak, a osim toga travnjak bi se ubrzo strašno zakorovio. A to znači tešku i skupu borbu s korovima ili ponovno preoravanje i zasijavanje......
Uređenje pregona i pašno-košnog sustava čini mi se jedinim prihvatljivim rješenjem.
.

[Ljiljana]

Kod nas pašna sezona obzirom na vremenske uvjete traje barem 270 dana, a često i više - obzirom da vodim evidenciju o boravcima u ispustima kroz prošlu godinu sam primjetila da je prosječan mjesečni boravak u štali preko dana tek tri do četiri dana, najviše šest dana na mjesec.
Svo ostalo vrijeme konji provode vani na ispustima.

Kad bi bilo dovoljno paše, provodili bi to vrijeme naravno u paši  

[de]

do sad se nisam puno na takve stvari, nego bi jednostavno, kad bi konji popasli neku livadu, tražio drugu, ali mi je ostao podatak (ako je točan, a mislim da jeste) da konji dnevno, ako su u paši, pojedu oko 40kg trave. ako tome pribrojimo ono što će izgaziti, i ono što neće pojesti (konj ne jede tamo gdje se izbalegao) dolazimo do toga da je 10 Ha malo za 12 konja

[Purger]

Ljiljana, to što na nekom tlu rastu čempresi ne znači da je kiselo, naime oni podjednako dobro rastu na kiselim i alkalnim tlima.

Procjena staništa dobro se može izvršiti prema zastupljenosti pojedinih biljnih vrsta.
Postoje posebne metode kojima se to utvrđuje.
Recimo, jedna starija metoda koju je za naše prilike razradio prof. Josip Kovačević, a na temelju istraživanja prof. Heinza Ellenberga.
Obrađeno je oko 1500 biljaka, a moguće je utvrditi osam stanišnih svojstava:
1. osvijetljenost (heliofilnost)
2. termofilnost
3. kontinentalnost (kontinentalitet)
4. vlažnost
5. reakcija tla (pH)
6. opskrbljenost tla dušikon (nitrofilnost)
7. salinitet tla
8. otpornost biljaka na teške metale, odnosno njihova prisutnost u tlu
_____________________________
_____________________________

Pegasus ima 15 konja, pa će gnojidba stajnjakom ovih 6 ha biti prilično obilna, negdje oko 20 tona po hektaru godišnje.

Ljiljana, da li je sloj tla plitak? Ima li mnogo kamenja?
Bilo bi dobro da što prije daš da ti načine analizu tla i prema rezultatima kreneš eventualno s mineralnim gnojivima (radi brzog djelovanja  - kako bi se što bolje iskoristila predstojeća pašna sezona).  
Ta analiza bi bila važna i za eventualno nadosijavanje travnjaka.
.

[Ljiljana]

Podatke o kiselosti tla dobila sam od naše inžinjerice pri Vrtnom centru Šibenik, gđe Višnje Marasović.
Ona mi je kazala da je ovdi kod nas tlo zakiseljeno od višedesetljeća taloženja borovih i ostalih crnogoričnih iglica (koje padaju sa nabrojanih stabla bora, smrike i čepresa [doduše nije mi posebice isticala čempres kako uzročnik kiselosti tla, ali bor i smriku je], pa je kazala da je najbolji način neutraliziranja kiselosti upravo rasipanje stajnjaka po ispustima ...

I trenutno nemamo 15 (još, ali se uskoro očekuje 15-i/a, odnosno očekuje se još jedna beba, Atira je na redu ždrijebiti se po drugi put), već imamo 14 konja ... 9 odraslih, 2 godišnjaka, 2-oje ždrebadi od nepunih 8 mj i jedno od 5 mj.
Otakako je Ivan otišao sa svojih 5 grla, spalo nam je brojno stanje na 14 - iako smo ove zime brojali sa Ivanovima čak 19 konja (18 i jednu mulu) ...
Dakle bilo je i bit će gnoja dovoljno ...
Sloj tla/zemlje dublji je od metra, provjereno prilikom kopanja rupa za ispuste koje smo kopali bagerom, a kamenja u ispustima gotovo nema UOPĆE, tek tu i tamo poneki manji kamičak koje ionako redovno sakupljamo i nastojimo ih rubno izbaciti (to kamenje ionako sakupljamo jer nam treba za kamene temelje koje pripremamo za novu štalu (u planu je štala s više boksova engleskog tipa cca 3,5 × 4,5 m. Za početak ih planiramo sazidati 6, a kasnije još barem toliko u produžetku prvih ...

Ostalo što pišeš o analizi je prilično financijski zahtijevno, a mi jako šparamo lovu, jer triba sve ove naše konjiće prehraniti i održati u dobroj kondiciji ... a uz ostalo analiza tla se ne radi kod nas, već se uzorci tla moraju slati ili nositi u Centre za analizu tla u Split ili u Zagreb, pa to još i više poskupljuje osnovne troškove.

No i ovako i onako, konji su po ispustima, gnoje ih, pa će već nešto trave izrasti (ondje gdje konji ne izgaze previše   ) ... o ostalim problemima s tim u vezi za sada ne stignem ni misliti ...

[Purger]

... o ostalim problemima s tim u vezi za sada ne stignem ni misliti ...

Ha, to ti vjerujem!  

Idem otvoriti topic o konjskom gnoju.

[Purger]

Neutralizaciju kiselih tala najjednostavnije se i s najmanjim rizikom može  izvršiti posipavanjem mljevenom dolomitnom stijenom.  
Time osim kalcija dodajemo i magnezij.  
Dolomitna stijena sastoji se od kalcijevog i magnezijevog karbonata, a sadrži cca 30% CaO i  20% MgO.
Na pašnjacima je to najbolje obaviti zimi.